Naziv kolegija: Epistemologija informacijske znanosti
Nositelj: izv.prof.dr.sc. Sonja Špiranec
Izvođaći: izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec; Denis Kos
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sat seminara
Ispit: usmeni i seminarski rad
Uvjeti: Položen ispit iz Uvoda u teoriju / informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike /
Nastava u ak. godini 2016./2017. počine 14. ožujka uvodnim predstavljanjem kolegija i rasporeda
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je da studenti spoznaju utjecaj različitih epistemoloških i intelektualnih tradicija u informacijskoj znanosti, razumiju ključne epistemološke probleme informacijske znanosti i informacijskih djelatnosti te razviju sposobnost kritičkog promišljanja i vrednovanja novih informacijskih prostora s epistemoloških pozicija.
Literatura - obavezna:
Tuđman, M.: Prikazalište znanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003
Fallis, D. (2006). Social epistemology and information science. Annual Review of Information Science & Technology (ARIST), 40, 475-519.
Floridi, L. (2002). On defining library and information science as applied philosophy of information. Social Epistemology, 16(1), 37-49.
Literatura - preporučena:
Ashley Mcdowell (2002) Trust and information: The role of trust in the social epistemology of information science, Social Epistemology, 16:1, 51-63.
Budd, John M. (2002). Jesse Shera, Sociologist of Knowledge? The Library Quarterly, 72 (4:2002):423-440.
Cronin, B. (2008). The sociological turn in information science. Journal of Information Science.
Damien Smith Pfister (2011) Networked Expertise in the Era of Many-tomany Communication: On Wikipedia and Invention, Social Epistemology, 25:3, 217-231,
de Laat, P. B. (2012). Open source production of encyclopedias: Editorial policies at the intersection of organizational and epistemological trust. Social Epistemology, 26(1), 71-103.
Dick, A.L. (1999). Epistemological positions and library and information science. Library Quarterly 69(3), 305-323.
Epistemology, Theory, and Methodology in Knowledge Organization: Toward a Classification, Metatheory, and Research Framework." (2008). In Knowledge Organization. 35(2/3): 102-112.
Fallis, D. (2008). Toward an epistemology of Wikipedia. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 59(10), 1662-1674.
Fyffe, R. (2015). The Value of Information: Normativity, Epistemology, and LIS in Luciano Floridportal: Libraries and the Academy, Vol. 15, No. 2, 267–286.
Goldman, Alvin. "Social Epistemology." http://plato.stanford.edu/entries/epistemology-social/
Justine Pila (2009). Authorship and e‐Science: Balancing Epistemological Trust and Skepticism in the Digital Environment, Social Epistemology, 23:1, 1-24
Leah A. Lievrouw (2010) Social Media and the Production of Knowledge: A Return to Little Science?, Social Epistemology, 24:3, 219-237
Schiltz, M., Truyen, F. i Coppens, H. (2007). Cutting the Trees of Knowledge: Social Software, Information Architecture, and Their Epistemic Consequences. Thesis Eleven, 89, 1, str. 94-114.
Špiranec, S., Zorica, M. B., & Kos, D. (2016). Information Literacy in participatory environments: the turn towards a critical literacy perspective. Journal of documentation, 72(2), 247-264.
Wilkinson, L. (2015). Theories of knowledge in library and information science. // Swanson, T. (ed.) Not just where to click: teaching students how to think about information. Chicago: ACRL. Str. 13-36.
Naziv kolegija: Sustavi za organizaciju znanja
Nastavnici: prof. dr. Jadranka Lasić Lazić, Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (8. semestar)
Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1+0+1)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Načini ocjenjivanja: Seminar 40%
Pismeni ispit 40%
Usmeni ispit 20%
Cilj kolegija
Pružiti studentima temeljna znanja iz područja organizacije znanja. Definirati svrhu, načela i porijeklo sustava za organizaciju znanja. Definirati intelektualnu, povijesnu i filozofsku osnovu organizacije znanja. Pokriti osnovne tipove sustava za organizaciju znanja: popisi pojmova, klasifikacije i kategorizacije, relacijski popisi. Pružiti pregled i razvoj osnovnih sustava za organizaciju znanja: tezaurusi, klasifikacije, ontologije, Semantički web, društveno označivanje.
Ishodi učenja predmeta
Nakon odslušanih predavanja i rada u seminaru studenti će razumjeti osnovne pojmove teorije organizacije znanja, znati definirati porijeklo i filozofsku osnovu sustava za organizaciju znanja te usvojiti osnovne tipove sustava za organizaciju znanja, znati ih razlikovati i primijeniti u informacijskom okruženju.
Sadržaj kolegija
1. Polazišta i problemi sustava za organizaciju znanja
2. Intelektualna osnova organizacije znanja
3. Povijesna i filozofska osnova organizacije znanja
3. Osnovni pojmovi organizacije znanja
4. Prirodni i kontrolirani jezik u organizaciji znanja
5. Dokumentacijski jezici
5. Tezaurusi kao sustav organizacije znanja6. Klasifikacije kao sustav organizacije znanja
7. Bibliotečno-bibliografske klasifikacije
8. Sustavi za organizaciju znanja baštinskom okruženju
9. Sustavi za organizaciju znanja u obrazovnom okruženju
10. Sustavi za organizaciju znanja u elektroničkom okruženju
11. Sustavi za organizaciju znanja u poslovnom okruženju (Intranet)
12. Ontologije kao podloga sustava za organizaciju znanja
13. Semantički Web
14. SKOS (Simple Knowledge Organization System)
15. Društveno označivanje i folksonomije kao metoda organizacije znanja
Literatura
Osnovna
1. Rowley, J and Hartley, R. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information. Aldershot, England ; Burlington, VT : Ashgate, 2008.
2. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić.Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2004
Dopunska
1. Popper, K. R. Objective knowledge. Oxford : Oxford University Press, 1979.
2. Svenonious. E. Intelektualne osnove organizacije informacija / prevela Mirna Willer. Lokve : Benja, 2005
3. Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija? // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Hassenay, Damir. ; Krtalić, Maja (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
Naziv kolegija: Digitalni arhivi
Osnovni cilj ovog predmeta je stjecanje znanja o problematici i temeljnim principima organizacije i funkcioniranja digitalnih arhiva. Razumijevanje načela i metodologije zaprimanja sadržaja u digitalni arhiv, organizacije sadržaja i postupaka dugoročnog čuvanja. Poznavanje zahtjeva u upravljanju informacijskim objektima u digitalnim arhivima (spremištima, repozitorijima).
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).