Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Osnove upravljanja muzejskim zbirkama

Nastavnik: prof.dr. sc. Žarka Vujić

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, zimski, 5. semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija: Steći osnovna znanja o temeljnim postupcima rada s muzejskim zbirkama i savladati osnovne vještine upravljanja predmetima baštine.

Sadržaj kolegija: Sabiranje u okružju muzeja; Pojam i tipologija muzejskih zbirki; Tipologija muzejskog materijala; Nematerijalna muzejska baština; Pojam i načela upravljanja muzejskom zbirkom i ostali potrebni dokumenti u radu sa zbirkama; Politika sabiranja muzeja; Kodeks profesionalne etike u području aktivnosti rada na zbirkama; Osnovni postupci rada s predmetima zbirke : nabava, izlučivanje, posudba; Pristup muzejskim predmetima i informacijama o predmetima; Dokumentiranje predmeta zbirke; Standardi potrebni za dokumentacijsku obradu; Zaključak

Literatura:

Obvezna literatura:

1. Ambrose, T; Paine, C. Museum Basics. Units: 34-43. London, N.Y: Routledge, 1993, str.124-158.
2. Kodeks profesionalne etike. u: Statut & Kodeks profesionalne etike. Zagreb: HNK ICOM-a, 1991, 21-33. / novo izdanje iz Vijesti muzealaca i konzervatora...

Zakon o muzejima, Pravilnici o vođenju muzejske dokumentacije i uvidu u muzejsku dokumentaciju i građu (www.min-kulture.hr ... PROPISI-MUZEJI)

Preporučena (obvezna) literatura:

1. Malaro, M. Collection management policies. u: Collections Management. London, N.Y: Routledge, 1995, 11-28.
2. Vujić, Ž. Izlučiti ili ne izlučiti predmete iz zbirke? Informatica museologica, vol. 27, 1996,5-10.

Način polaganja ispita: usmeni

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Listopad 2016

Naziv kolegija: Bibliometrija

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status: obvezan za informatologiju – modul menadžment znanja, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sat seminara

Uvjeti: Položen  ispit iz Uvoda u teoriju /informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike

Ispit: usmeni i pismeni (istraživanje prema zadanoj temi)

Sadržaj:

Razumijevanje bibliometrije i bibliometrijskih zakona omogućava studentima uvid u načine i metode proučavanje ustroja, produkcije, organizacije i distribucije različitih vrsta znanja. Teme: definicija i područje bibliometrije; područje istraživanja: veličina i rast znanja, produktivnost autora, istraživački front, umreženost znanja i znanstvenih disciplina, koncentracija i raspršenost znanja, zastarijevanje znanja, itd; Bibliometrijski zakoni i razdiobe: Zipfov, Lotkin, Bredfordov i Heapsov zakon. Kvantitativna analiza produkcije, diseminacije i uporabe znanja. Citatna analiza – metode i tehnike. Zakon o veličini vokabulara teksta. Razvoj kvantitativnih metoda. Odnosi između statističke bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije, netometrije.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Naučiti studente samostalnom korištenju bibliometrijskih metoda, te planiranju, organizaciji i provođenju kvantitativnih istraživanja obrade znanja i prirodnog jezika.

Praćenjekvaliteteiuspješnostipredmeta: Provjerakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmetavršit ćesekombiniranjemunutrašnjeivanjskeevaluacije. Unutrašnjuevaluaciju činit ćenastavniciistudenti. Evaluacija ćeseprovestimetodomanketenakrajusemestra. Vanjskuevaluacijurealizirat ćemoprisustvovanjemkoleganapredmetuinjihovomocjenompredmetainastavnika.

Literatura:

1. Chalmers, A. F. [1978]. Theories as Structures: 2. Kuhn's Paradigms. What Is This Thing Called Science? Milton Keynes, England: The Open University Press., Chapter 8.
2. Cole, J. R. (2000). A Short History of the Use of Citations as a Measure of the Impact of Scientific and Scholarly Work. In The Web of Knowledge: A Festschrift in Honor of Eugene Garfield. B. Cronin and H. B. Atkins. Medford, NJ, 2000., Information Today, Inc.
3. Cooper, M. (1990). Perspectives on Qualitative Research with Quantitative Implications.: Studies in Information Management. Journal of Education for Library and Information Science. 31, 2. 105-112.
4. Cozzens, S. E. (1989). "What do Citations Count? The Rhetoric First model." Scientometrics 15: 437-447.
5. Cozzens, S.E. (1989). "Literature Based Data in Research Evaluation: A Manager's Guide to Bibliometrics."
6. Davis, C.H. (1990). On Qualitative Research. Library and Information Science Research. 12, 327-328.
7. Enger, K.B., Quirk, G & Stewart, J. (1989). Statistical Methods Used by Authors of Library and Information Science Journal Articles. Library and Information Science Research. 11, 37-46.
8. Grover, Robert and Greer, Roger C. [1991], 'The Cross-Disciplinary Imperative of LIS Research', Library and Information Science Research, 101-113.
9. Katz, J. S. and D. Hicks (1997). Bibliometric Indicators for National Systems of Innovation. MacRoberts, M.H. & B.R. MacRoberts (1989). Problems of Citation Analysis: A Critical Review. Journal of the American Society for Information Science 40(5), 342-349.
10. Sengupta, I. (1992). Bibliometrics, Informetrics, Scientometrics and Librametrics: an Overview. Libri, 42, 2. 75-98
11. Wainer, H. (1984). "How to Display Data Badly." American Statistician, 38, 2. 137-147.
12. White, H (1992). The Freedom to Write a Research Paper Without being Mugged. Library Journal. 117, 3. Feb 15. 138-139..
13. Zuckerman, H. (1987). "Citation analysis and the complex problem of intellectual influence." Scientometrics 12(329-338).

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Terminološki seminar

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: predavanja/seminar (1+1)

Uvjeti: Upisan kolegij Terminologija i terminografija

Ispit: seminarski rad

Sadržaj:

U kolegiju se objedinjuje opća terminološka teorija s terminografskom praksom.

Definira se razlika između općih i specijaliziranih (terminoloških) rječnika. Uspostavlja se distinkcija između lingvističkih i enciklopedijskih podataka specifičnih za različite vrste rječnika i priručnika tj. razlika između leksikografije i terminografije. Objašnjavaju se specifičnosti natuknica u terminološkim rječnicima.

Analiziraju se raznovrsni terminološki priručnici (u klasičnom i elektroničkom obliku), a terminološka se načela primjenjuju na konkretnoj građi. Studenti će za potrebe izrade vlastitoga uzorka terminološkoga glosara, odnosno male terminološke baze podataka, na konkretnim tekstovima/korpusima identificirati potencijalne strukovne nazive i terminografski ih obraditi. U radu će se služiti računalnim programima za ‚ekstrakciju‘ termina i za obradu terminologije i konzultirati postojeće terminološke banke podataka.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći izravno iskustvo u terminološkom radu i posjedovati dovoljno teorijskoga znanja da sastave vlastiti terminografski uzorak. Upoznat će se s dostupnim terminološkim resursima i sustavima za obradu terminologije.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se

kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

1. Suonuuti, H. (1997) Upute za nazivlje, Zagreb: Državni zavod za normizaciju
2. Bergenholtz, H. and S. Tarp, ed. (1995). Manual of Specialized Lexicography, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam.UP, 1984, 1989, 2001
3. ISO Recommendation R 1087:1969 Vocabulary of Terminology
4. (Nazivlje – rječnik (ISO 1087) 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
5. Načela i postupci stvaranja nazivlja (ISO 704), 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

Dodatna literatura:

1. Wright, S. E. and Gerhard Budin (1997) Handbook of Terminology Management. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Co., 2 Volumes

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Jednojezična leksikografija

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Uvod u leksikografiju

Ispit: seminarski rad

Sadržaj:

U kolegiju se raspravlja o osobitostima jednojezičnih rječnika, njihovoj makro- i mikrostrukturi i načinu prezentacije različitih podataka s osobitim obzirom na korisnika (dob, opseg rječnika, izbor natuknica, je li rječnik pasivni ili aktivni, opći ili specijalni, namijenjen izvornim ili neizvornim govornicima itd.). Na zadanim se primjerima uvježbava vještina sastavljanja natuknica za različite tipove leksičkih jedinica na osnovi korpusne građe. Pozornost se obraća specifičnostima hrvatskoga jezika u leksikografskom konekstu.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će upoznati specifične stilove leksikografske obrade s obzirom na tip, veličinu, namjenu i orijentaciju rječnika i u određenoj mjeri razviti i vještinu sastavljanja natuknica i formuliranja definicija u jednojezičnom rječniku.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

1. Atkins, B.T. (1985) Monolingual and bilingual Learners' dictionaries: A comparison, u R. Ilson (ed.). Dictionaries, lexicography and language learning, Pergamon Press

2. Ooi, Vincent B.Y. (1998). Computer Corpus Lexicography, Edinburgh: Edinburgh University Press.
3. Sinclair, J. (2003) Reading Concordances - an introduction. Pearson Education
4. Svensen, B. (1993) Practical Lexicography, Oxford: OUP

Dodatna literatura:

1. Tafra, B. (1995) Jezikoslovna razdvojba, Zagreb: Matica hrvatska

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Veljača 2023

Naziv kolegija: Korpusna leksikografija

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni za sve smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2S

Ispit: usmeni

Sadržaj:

Kolegij objašnjava predmet i načela korpusne leksikografije. Upozorava se na razlike između tradicionalne i korpusno oslonjene leksikografije (služeći se rječnicima izrađenima na osnovi korpusa). Daje se pregled korpusa i njihove uporabe kroz povijest i objašnjavaju suvremene procedure gradnje korpusa za konkretne namjene te prednosti (i nedostatci) leksikografskoga rada sa “živom“ jezičnom građom. Obrađuju se i internetski leksički i leksikografski resursi. Tumače se strategije iskorištavanja korpusa za izradu rječnika i interpretacije podataka što ih korpus omogućuje. Metode korpusne leksikografije ilustriraju se na konkretnim korpusima hrvatskoga i drugih jezika. U sklopu praktičnog rada, studenti će se upoznati s radom alata Sketch Engine (https://www.sketchengine.eu/), alatom za pretraživanje i analizu korpusa.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će analizom i usporedbom postojećih rječnika upoznati prednosti korpusne leksikografije, a u radu na elektronički dostupnim korpusima naučit će koristiti konkordancije i druge izvore za izradu jednojezičnih i dvojezičnih rječničkih natuknica.

Obvezatna literatura:

1. Atkins, B. S., & Rundell, M. (2008) The Oxford guide to practical lexicography. Oxford University Press.
2. Fontenelle, T. (Ed.). (2008) Practical lexicography: a reader. Oxford University Press.
3. Sketch Engine User Guide. https://www.sketchengine.eu/guide/
4. Tadić. M. (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Ex libris
5. van Sterkenburg, P. (Ed.). (2003). A practical guide to lexicography (Vol. 6). John Benjamins Publishing.

Dodatna literatura:

1. Altenberg, Bengt (ed.) (2002) Lexis in contrast. Corpus-based approaches. Amsterdam
2. Bratanić, M. (1998) Korpusna lingvistika na kraju 20. stoljeća i implikacije za suvremenu hrvatsku leksikografiju, Filologija, 30-31, Zagreb 1998 , 171-177.
3. Bratanić, M. (1997) Od intuicije do opservacije i nazad (Višejezična leksikografija i paralelni korpusi, Suvremena lingvistika br. 43-44, Zagreb 1997, str 1-12.
4. Krishnamurthy, R. (2008). Corpus-driven lexicography. International Journal of Lexicography, 21(3), 231-242.
5. MacEnery, T.& Wilson, A. (1996) Corpus linguistics. Edinburgh 1996.
6. Mair, C. (ed.). Corpus linguistics and linguistic theory. Amsterdam 2000.
7. Pearson, J. (2002) Working with Specialized Language. A practical guide to using corpora. London/New York: Routledge.
8. Sinclair, J (1991) Corpus, Concordance, Collocation. OUP, Oxford
9. Sinclair, J.(2004) Trust the Text: Language, Corpus and Discourse. London: Routledge.