Nastava - diplomski studij

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 26 Lipanj 2014

Naziv kolegija: Arhivsko zakonodavstvo

Sadržaj:
Uvodne napomene: definicija i sadržaj predmeta, kultura i kulturne djelatnosti, zakonski propisi u kulturnim djelatnostima, kulturna baština i kulturna politika (zaštita spomenika kulture i prirode, biblioteke, muzeji, arhivi), kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, posebno radio difuzija i televizija, organizacije i udruživanja, kazalište i glazbene djelatnosti, savezna i federalna pravna regulacija.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo. Međunarodni arhivski sporazumi: povijest i suvremene tendencije.
Međunarodne konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju ratnih opasnosti ili elementarnih nepogoda (Haška konvencija, Unidroit konvencija). UNESCO i arhivi. Međunarodni arhivski sporovi.
Razvitak arhivskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Zakoni, provedbeni propisi, deklaracije, zakoni, odluke, ukazi, naredbe, pravilnici, uputstva, rješenja i interni propisi.
Preporuke. Obrada načela zakona i elemenata načela. Obrada nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa. Propisi o radu i nadležnostima arhiva. Propisi o slobodnom pristupu informacijama, tajnost podataka, zaštita osobnosti, prava i interesa pojedinaca i kolektiva.
Autorska prava. Pravna valjanost zapisa na nekonvencionalnim medijima, strojno čitljivi zapisi.
Arhivi i javnost: upoznavanje s ulogom arhiva u društvu i s organizacijom rada s korisnicima.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 22 Kolovoz 2021

Naziv kolegija: Društveno-humanistička informatika

Nositelj: prof.dr.sc. Damir Boras

Izvođač: prof. dr. sc. Tomislava Lauc, dr. sc. Sanja Kišiček

ECTS-bodovi: 3

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar (7. semestar, diplomski studij)

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vježbi

Uvjeti za upis kolegija: nema

Ispit: završni rad

Sadržaj: U teorijskom dijelu definira se područje društveno-humanističke infromatike u okviru kojeg se daje naglasak na pregled osnovnih koncepata i tehnika za obradu teksta i jezika. U praktičnom dijelu se kroz niz zadataka usvajaju odabrane tehnike obrade teksta i jezika. Ovo uključuje napredno uređivanje i oblikovanje teksta, uporabu regularnih izraza i makro naredbi za obradu tekstualnih podataka u Wordu te ispitivanje statističkih osobina teksta i jezika u Excelu.

Cilj – opće i specifične kompetencije: Usvojiti polazne koncepte obrade teksta i jezika, specifično uz korištenje odabranih naprednih tehnika u radu s MS  Wordom i Excelom.

Obveze studenata: izraditi sve zadatke tijekom semestra i predati završni rad

Literatura:

Ignatow, G., & Mihalcea, R. (2017). Text mining: A Guidebook for the Social Sciences Thousand Oaks, CA: SAGE Publications, Inc doi: 10.4135/9781483399782 (odabrana poglavlja)

Informacijske znanosti: Društveno-humanistička informatika. https://omega.ffzg.hr/course/

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 09 Siječanj 2014

Nositelj: ime nastavnika naknadno


Izvoditelji: ime nastavnika naknadno


ECTS-bodovi: 3


Status: Izborni predmet u 9. semestru


Oblik: 1 sat predavanja i 1 sat seminara


Uvjeti za upis: Nema


Provjera znanja: Pismeni rad na odabranu i s nastavnikom dogovorenu temu; javno izlaganje na seminaru

Cilj: osposobiti studenta da razumije odnos između zakonskih propisa kojima se uređuje društvo i djelovanja knjižnica i drugih informacijskih ustanova i pružiti uvid u međunarodne dokumente koji utječu na nacionalne zakonske propise. Student će nakon odslušanog predmeta moći prepoznati etičke dileme u informacijskom području, imat će osjećaj odgovornosti za posljedice uvjetovane određenim postupcima i ponašanjem u informacijskoj i knjižničarskoj struci, steći će osnovno znanje o etičkim pojmovima i teorijama i njihovoj relevantnosti za svakodnevni posao u knjižnici/informacijskoj ustanovi i moći će razmišljati etički i kritički o poslu koji radi.

Sadržaj: Europske smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku. Međunarodni dokumenti o knjižnicama (IFLA, Vijeće Europe, EBLIDA). Domaći zakonski propisi relevantni za knjižnice. Autorsko i srodna prava, zaštita osobnih podataka, zaštita tajnosti podataka, pravo na pristup informacijama, čuvanje i zaštita kulturne baštine. Profesionalna etika i etički kodeksi. Profesionalna odgovornost.

Predavanje: Pregled literature, objašnjenje načina rada i provjere naučenoga.

Odnos međunarodnih dokumenata o knjižnicama i nacionalnog

zakonodavstva. Uređenje knjižničarstva kao područja.

Seminar: Društvena sredina, organizacije, ustanove i zavodi od važnosti za

knjižničarstvo i knjižnice. Pregled ustanova na webu.

 

Predavanje: Međunarodni dokumenti o knjižnicama.

Seminar: Razgovor o odabranom dokumentu. Dogovor o studentskim

izlaganjima.

 

Predavanje: Informacijska etika, nastanak naziva, razlozi nastanka i cilj

infoetike; profesionalna etika i vrijednosti; vrijednosti knjižničarske

profesije. Slobodan pristup informacijama kao osnovna vrijednost.

Jednakost u pristupu.

Seminar: Razgovor o temi

 

Predavanje: Autorsko pravo, temeljni pojmovi i nazivlje. Načini ostvarivanja

prava.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.

 

Predavanje: Autorsko pravo i knjižnice.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o primjeni autorskog prava u

knjižnicama.

 

Predavanje: Zaštita intelektualnog vlasništva kao etičko pitanje. Plagiranje i

plagijat.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi

 

Predavanje: Pravo na pristup informacijama i tajnost podataka.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o pravu na pristup informacijama i

tajnosti podataka u knjižnicama.

 

Predavanje: Zaštita osobnih podataka

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o zaštiti osobnih podataka u

knjižnicama.

Predavanje: Zaštita osobnih podataka i privatnosti. Informacijska privatnost.

Povjerljivost podataka i profesionalna tajna.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.

 
Predavanje: Zakonski propisi o knjižnoj baštini

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o knjižnoj baštini u knjižnicama.

 
Predavanje: Etika prikupljanja baštine. Uništavanje kulturnih dobara i

posljedice. Plavi križ.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi

 

Predavanje: Odnos prema kolegama i profesiji. Osobna odgovornost knjižničara,

odgovornost prema građi i korisnicima. Društvena odgovornost.

Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.

 

Predavanje: Dokumenti IFLA-e, CILIP-a i ALA-e o profesionalnoj etici.

Seminar: Razgovor o dokumentima.

 

Predavanje: Usporedba kodeksa knjižničara, arhivista i muzealaca. Sličnosti i

razlike.

Seminar: Razgovor o temi.

 



Literatura

 

Obvezna:

 

    Etički kodeks arhivista. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997.
    Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), str. 322 ili http://www.hkdrustvo.hr/eticki_kodeks/
    Horvat, A. Javno i tajno u knjižničarskoj struci. // 5. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 8-15.
    Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Str. 11-24; 62-69; 73-77.
    The IFLA licensing principles. // Na: http://www.ifla.org/V/ebpb/copy.htm.
    The IFLA position on copyright in the digital environment : (2000). Na: http://www.ifla.org/III/clm/p1/pos-dig.htm
    Statut & Kodeks profesionalne etike. Zagreb : Nacionalni komitet ICOM-a, 1991.

 

Izborna:

 

    Gorman, M. Poglavlja: Intellectual freedom i Privacy. // Gorman, M. Our enduring values. Chicago ; London : American Library Association, 2000. Str. 88-101; 144-157.
    Guidelines on library legislation and policy in Europe. // Library legislation in Europe : discussion papers and country reports / edited by Christiane Bohrer. Bad Honnef : Bock+Herchen, 2000. Str. 27-34. Ili na: http://culture.coe.fr/books/eng/ecubook/20r.3.htm
    Jones, B. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago : ALA, 1999.
    Slobodan pristup informacijama. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,

3(2000). (Članci po izboru.)

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Upravljanje informacijama i znanjem

ECTS bodovi: 6

Jezik : hrvatski

Trajanje : 1 semestar

Status : obvezan

Oblik : 2 sata predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti : Organizacija znanja

Ispit : usmeni, seminarski rad

Način provjere znanja: seminarski rad i položen ispit.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, OMEGA (e-learning)

Sadržaj :

Društvo znanja i društvene promjene. Znanje, organizacija i upravljanje. Novi modeli rada: Radnici znanjem (informatori) i voditelji znanja (organizatori informacijskih procesa). Razlika upravljanja znanjem i intelektualnim kapitalom. Stvaranje i razmjena informacija i znanja. Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje. Organizacija i upravljanje u znanosti, obrazovanju, profitnim i neprofitnim organizacijama. Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim vidovima upravljanja znanjem i informacijama.

Seminar:

Upravljanje znanjem i upravljenje dokumentima s ugrađenim sustavom za rukovanje dokumentima, baze znanja, praćenje diskusija, check- in / check out funkcionalnost, izrada suradničkih softvera za upravljanje znanjem koji su razvijeni prema tekućim projektima ustanova. Web sučelje za fleksibilan pristup krajnjih korisnika. Intuitivna klasifikacija dokumenata koja podržava hijerarhijsku strukturu. Automatska kontrola i korisnička kontrola. Napredne mogućnosti pretraživanja s filerima i punim tekstom.

Cilj – opće i specifične kompetencije :

Student će nakon odslušanih predavanja i rada u seminaru razumijeti teorijska i praktična načela i metode organizacije i upravljanja informacijama i znanjem. Razumijet će teorijska i praktična rješenja za potrebe suradnje i toka rada. Upoznat će izvore upravljanja preko aktivnosti kao što su praćenje zahtijeva, smještaj, raspored i vitalne dijelove o upravljanju projetima. Naučit će pronaći prave izvore za podršku projektu, steći vještine za planiranje i izbor najboljih izvora.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Literatura obvezna :

1. Bahra, N. Competitive knowledge management. London : Palgrave, 2001.

2. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004.

3. Slavić, A. Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi. // Informacijske znanosti u procesu promjena / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.

4. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 15 Listopad 2014

Naziv kolegija: Programiranje baze podataka

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar

Status: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 30+0+30

Način provjere znanja: pismeni i usmeni ispit

Okvirni sadržaj kolegija:
1. Uvodno predavanje
2. Temeljni pojmovi relacijskih baza podataka
3. T-SQL
4. T-SQL
5. T-SQL
6. KOLOKVIJ
7. Pohranjene procedure i korisničke funkcije
8. Pogledi
9. Okidači (triggers)
10. KOLOKVIJ
11. Programiranje aplikacije za pristup bazi podataka
12. Programiranje aplikacije za ažuriranje baze podataka
13. Napredno programiranje baze podataka
14. PROJEKTNI RAD
15. KOLOKVIJ

Cilj kolegija (očekivane kompetencije): 

Student treba upoznati načine i mogućnosti programiranja baze podataka. Praktičnim radom na konkretnim projektima student će ovladati različitim vještinama programiranja baze podataka. U tu svrhu koristit će se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje.

Obvezna literatura: 

1. Gunderloy M., J. Joreden: SQL server 2000, Sybex Inc., 2000.
2. Dobson R.: Programing SQL server 2000, Miscrosoft Press, 2002.
3. Roman, Steven. Access Database Design & Programming (3rd Edition), 2002.

Dopunska literatura: 

1. Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.
2. Date, C. J.: An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley publishing Company, New York. 1994.
3. Shawn, Wildermuth. Pragmatic ADO.NET: Data Access for the Internet World, 2002.