Nastava - diplomski studij

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija:  Školske knjižnice

Nastavnik: prof. dr.sc. Mihaela Banek Zorica
ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status:  izborni

Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata seminar

Ispit: usmeni ispit, seminar

Način provjere znanja: rad tijekom kolegija, seminarski rad i položen ispit.

Predavanja: Povijesni pregled razvoja školskih knjižnica kod nas i u svijetu. Standardi. Zadaće školske knjižnice. Pedagoška i istraživačka uloga školske knjižnice. Školski knjižničar- učitelj. Školski knjižničar - menadžer i marketinški stručnjak. Analiza uvjeta zapošljavanja, stručna pitanja i državna politika u odnosu na standarde. Školska knjižnica u web okruženju.
Seminar: Uloga školske knjižnice u kurikulumu. Menadžment u školskom knjižničarstvu. Marketing u školskom knjižničarstvu. Informacijska pismenost i pismenosti 21. stoljeća.

Cilj kolegija: Upoznati studente s radom školske knjižnice, standardima i njenom ulogom u obrazovnom sustavu.

Sadržaj:
Predavanja: Povijesni pregled razvoja školskih knjižnica kod nas i u svijetu. Standardi. Zadaće školske knjižnice. Pedagoška i istraživačka uloga školske knjižnice. Školski knjižničar- učitelj. Školski knjižničar - menadžer i marketinški stručnjak. Analiza uvjeta zapošljavanja, stručna pitanja i državna politika u odnosu na standarde. Školska knjižnica u web okruženju.
Seminar: Uloga školske knjižnice u kurikulumu. Menadžment u školskom knjižničarstvu. Marketing u školskom knjižničarstvu. Informacijska pismenost i pismenosti 21. stoljeća.

Literatura:

1. Fundamentals of school library media management : a how-to-do-it manual / Barbara Stein Martin and Marco Zannier. - New York : Neal-Schuman Publishers, c2009.
2. Global perspectives on school libraries : projects and practices  / edited by Luisa Marquardt and Dianne Oberg.  Berlin ; New York : De Gruyter Saur, c2011
3. Kovačević, D.  Lasić-Lazić, J. Lovrinčević, J,  Školska knjižnica - korak dalje. Zagreb : Filozofski Fakultet, Zavod za informacijske studije ; Altagama , 2004
4. Lovrinčević, J. Kovačević, D. Lasić-Lazić, J. Banek Zorica, M.Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.
5. Špiranec, S. Banek Zorica, M. Informacijska pismenost : teorijski okvir i polazišta.Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2008.
6. The innovative school librarian : thinking outside the box / Sharon Markless, editor ; [contributors] Elizabeth Bentley... [et al.]. - London : Facet publishing, 2009.
7. Woolls, B. The school library media manager. Englewood, Co. : Libraries Unlimited, 1999.
8. Zbornici Proljetne škole školskih knjižničara (digitalizirani zbornici dostupni na http://library.foi.hr/ZBIRKE/proljetna-skola/index.php?page=knjige)
9. 21st-century learning in school libraries / Kristin Fontichiaro, editor. - Santa Barbara, Calif. : Libraries Unlimited, c2009.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 05 Listopad 2015

Naziv kolegija: Internetska kultura

Nositelj: dr. sc. Radovan Vrana, izv. prof.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Ispit: pismeni

Sadržaj / planirane teme: Internet i društvo, World Wide Web, Internet kao komunikacijska okolina, Internet kao suradnička okolina, Internet kao obrazovna okolina, Elektronička trgovina i poslovanje na Internetu, Sigurnost na Internetu, Internet kao istraživačka okolina, Pravila ponašanja na Internetu, Nevidljivi Web, Medijski i zabavni sadržaji na Internetu, Izgradnja internetskih izvora informacija i pojam upotrebljivosti

Cilj: Upoznati studente s pojedinim aspektima rada Interneta i njegove uloge u društvu.

Literatura:

1. Bradley, Phil. How to use Web 2.0 in your library. London : Facet publishing, 2007.
2. Farkas, Meredith G. Social Software in Libraries: Building Collaboration, Communication, and Community Online. Medford: Information Today, Inc., 2007.
3. Anttiroiko, Ari-Veikko; Savolainen, Reijo. Towards Library 2.0: The Adoption of Web 2.0 Technologies in Public Libraries. // Libri, 61, 2(2011), pp.87-99.
4. Gralla, Preston. How the Internet works. Indianapolis: QUE, 2007.
5. Tripathi, Manorama; Kumar, Sunil. Use of Web 2.0 tools in academic libraries: A reconnaissance of the international landscape. // The International Information & Library Review 42, 3(2010), 195-207.

Dodatna literatura:

1. Anderson, P. (2007), What Is Web 2.0? Ideas, Technologies and Implications for Education, JISC TechWatch report, URL:www.jisc.ac.uk/media/documents/techwatch/tsw0701bword.doc
2. Peltier-Davis, Cheryl. Web 2.0, Library 2.0, Library User 2.0, Librarian 2.0: Innovative Services for Sustainable Libraries. // Computers in Libraries, 29, 10(2009), pp. 16-21.
3. Castells, Manuel. Internet galaksija : razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo , 2003
4. Maness, Jack M. (2006), “Library 2.0 theory: Web 2.0 and its implications for libraries”, Webology, Vol. 3 No. 2, URL: www.webology.ir/2006/v3n2/a25.html
5. Miller, Joseph B. internet technologies and information services, Libraries Unlimited, 2009.
6. Stephens, Michael. Taming Technolust Ten Steps for Planning in a 2.0 World. // Library Reference and User Services, 47, 4(2008), 314-317.
7. Bawden, D. & Robinson, L. (2009) The dark side of information: overload, anxiety and other paradoxes and pathologies, Journal of Information Science, 35(2), 180-191.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: anketa

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2021

Naziv klegija: Knjižnice i knjižnične zbirke I
Nositelj: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Izvoditelji: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

ECTS bodovi: 6
Status: obvezni predmet u 7. semestru
Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti za upis: nema

Ocjena: seminarski rad, aktivnost, zadaci, redovitost, pismeni ispit

Cilj:

Osposobiti studente da razumiju ulogu i zadaće knjižnica kao društvenih ustanova i javnih prostora, da mogu razlikovati zadaće pojedinih vrsta knjižnica, da razumiju cilj osnivanja pojedinih službi i usluga, da znaju planirati i organizirati rad u knjižnici i da mogu procijeniti uspješnost pojedinih službi i usluga.

Sadržaj:

Građa, zbirka, knjižnica: tumačenje i razgraničenje pojmova. Obrazovna, informacijska i kulturna zadaća knjižnica. Vrste knjižnica - nacionalne, narodne, školske, specijalne, visokoškolske. Ciljevi, zadaće i poslanja knjižnica. Organizacija knjižničnog poslovanja. Knjižnično zakonodavstvo. Kvalitativni i kvantitativni standardi. Mjerenje izvedbe. Knjižnični dokumenti. Marketing. Suradnja s drugim ustanovama i organizacijama. Knjižničarstvo kao struka, stručne udruge.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Studeni 2018

Naziv kolegija: Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima

Nastavnik: dr. sc. Nives Mikelić Preradović, izv. prof.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Uvjeti za upis kolegija: nema

Ciljevi kolegija:

Kolegij će studentima informacijskih znanosti kroz iskustvo DKU-a pružiti mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih informacijskih potreba lokalne društvene zajednice.
Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu pomoći partnerskoj organizaciji civilnog društva ili informacijskoj instituciji u pronalaženju informacijskih i informatičkih rješenja. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su seminarske nastave kolegija. Seminarska nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Ishodi učenja:

Po uspješnom svladavanju kolegija, studenti će moći:

1. analizirati literaturu o različitim tipovima društveno korisnog učenja
2. razlikovati društveno korisno učenje od volontiranja, prakse i društveno utemeljenog istraživanja
3. kritički prosuditi strukturu projekta

4. sudjelovati u timskom radu na projektu s ciljem razvoja informacijskih rješenja koja tematski prate sadržaj studija
5. koristiti se odgovarajućim alatima za izradu e-portfolija projekta

6. uspostaviti modele upravljanja projektima
7. ustanoviti projekt kao strukturu ciljeva i aktivnosti
8. kritički prosuditi metode i tehnike planiranja projektne aktivnosti formirajući argumente i protuargumente
9. upravljati izvođenjem (realizacijom) projekta
10. pripremiti te pismeno i usmeno prezentirati projektni plan, završno projektno izvješće i e-portfolio projekta (projektnu dokumentaciju)

Sadržaj:

Društveno korisno učenje (DKU) je nastavna metoda koja kojom studenti znanje i vještine stečene kroz studij primjenjuju na razvoj projekta kojim se rješava konkretan društevni problem. Kolegij je osmišljen da studentima informacijskih znanosti kroz iskustvo DKU-a pruži mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih informacijskih potreba.

Sadržaj:

1. Uvodno predavanje: definicija društveno korisnog učenja (DKU), studentskih očekivanja, tipova DKU projekata, društvenih partnera, itd.
2. DKU ciklus. Planiranje projekta. Razumjeti pravila podjele posla na zadatke te važnost poznavanja njihove međuovisnosti (WBS). Naučiti planirati trajanje projekta s obzirom na trajanje zadataka (PERT). Ciljevi projekta: SMART (Specific, Measurable, Agreed-upon, Realistic i Time-bound). Koja je uloga krajnjih korisnika (osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora, knjižnice, muzeja, ahriva, udruge)?

3. Upravljanje projektom. 
4. Prezentacije studentskog plana DKU projekta. Projektni timovi.
5. DKU: kritičko promišljanje: Što je argument, premisa, konkluzija? Argument vs objašnjenje? Kako formirati argument i protuargument?
6. Kategorički silogizam, pravila prirodne dedukcije, rasprava, kontekstualizacija teze 
7. Istraživačka pitanja, metodološka paradigma, uzorak, metoda, rezultati.

8. Tipovi aktivnosti kritičkog promišljanja. Analiza slučaja, rasprave i dnevnik rada.
9. Kritičko pisanje i dnevnik rada.  Trodijelni dnevnik rada, Strukturirani dnevnik rada. Dvostruki dnevnik rada. Video dnevnik.

10. Evaluacija i kvadranti DKU-a. Vrednovanje učenja, vrednovanje konkretnih rezultata projekta te vrednovanje iskustva.

11. Pisanje projektnog izvješća. Aktivnosti, podaktivnosti, održivost, transfer znanja. opis mjerljivih i objektivnih indikatora pomoću kojih se pratila uspješnost određenih aktivnosti– označivači (milestones) te materijalnih ili nematerijalnih objekata proizvedenih kao rezultat projekta - isporuke (deliverables).

12. Uvod u e-portfolio. Svrha izrade, studentski e-portfolio, nastavnički e-portfolio, e-portfolio sveučilišta
13. Dva lica e-portfolija. E-Portfolio kao proces učenja i kritičkog promišljanja, E-Portfolio kao produkt procesa učenja
14. Razine razvoja e-portfolija. Razina1: Portfolio kao zbirka / arhiv; Razina2: Portfolio kao proces / radni prostor; Razina 3: Portfolio kao produkt/prezentacija
15. Prezentacija i evaluacija e-portfolija projekata

Obvezna literatura:

 1.Mikelić Preradović, Nives. Učenjem do društva znanja . Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009 (udžbenik).

Izborna literatura:

1. Bharat M. (2004). Service Learning in Library and Information Science (LIS) Education: Connecting Research and Practice to Community. InterActions: UCLA Journal of Education and Information Studies, 1(1), Article 3.
2. Cuban, S., & Hayes, E. (Spring 2001). Perspectives of five library and information studies students involved in service learning at a community-based literacy program. Journal of Education for Library and Information Science, 42(2), 86-95.
3. Elmborg, J. K., Leighton, H., Huffman, H., Bradbury, J., et al. (Winter 2001). Service learning in the library and information science curriculum – The perspectives and experiences of one Multimedia/User Education class. Research Strategies, 18(4), 265-281.
4. Kazmer, M. M. (2005). Community-Embedded Learning. The Library Quarterly, 75, 190– 212.
5. Riddle, J. S. (March 2003). Where's the Library in Service Learning?: Models for Engaged Library Instruction. Journal of Academic Librarianship, 29(2), p71-81.
6. Roy, Loriene. (2001). Diversity in the classroom: Incorporating service-learning experiences in the Library and information science curriculum. In Journal of Library Administration, 33(4), p 213-228.

Način polaganja ispita: 60% konačne ocjene temelji se na individualnom dnevniku rada o iskustvu društveno korisnog učenja. 40% konačne ocjene temelji se na skupnim projektnim zadacima (5% prijava projekta, 5% usmena prezentacija plana projekta, 10% završno izvješće projekta, 5% završna usmena prezentacija projekta, 5% e-portfolio na Mahari, 5% prezentacijski e-portfolio na Google stranicama, 5% Prezi prezentacija).

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Digitalizacija 3D objekata i prostora

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

Ljetni semestar

Sadržaj:

Predavanja sadržajno pokrivaju postupke i metode digitalizacije trodimenzionalnih kulturno-spomeničkih objekata i prostora, njihove vizualizacije u virtualnom prostoru, te upravljanje digitalnim 3D baštinskim objektima. Kolegij daje uvid u tehnike digitalizacije volumena (umjetnina, reljefa, skulptura, pročelja, građevina, prostora itd.) koje rezultiraju trodimenzionalnim prostornim modelima koji predstavljaju jednu od brojnih mogućnosti zaštite, očuvanja i prezentacije baštine, ali i izrade fizičkih objekata iz virtualnih 3D modela. Objašnjavaju se postupci i metode geografske i prostorne (GIS) analize. Obrazlaže se važnost kvalitetne organizacije, upravljanja i prezentacije digitalizirane baštine.

1. Uvodno izlaganje, Prostorne analize Macro, Mezzo i Micro razine
2. “BIS Machine“ metoda
3. Digitalizacija volumena - arhitektura i skulptura
4. 3D modeliranje i izrada virtualnih modela
5. Moguće razine preciznosti digitalizacije i modeliranja
6. Baza podataka
7. Pojam replike u umjetnosti
8. Reprodukcija
9. Rekonstrukcija objekata
10. Različiti oblici izrade
11. Sanacija umjetnina
12. Zaštita umjetnina i devastacija - rat, terorizam, nemar, vrijeme
13. Projekti u domeni očuvanja kulturne baštine
14. Različiti projekti obnove uz 3D obradu, strojna obrada, prototyping, itd.
15. BIMS- cjelovita metoda za pravljanje spomenicima kulture

Uz ovih 15 sati izlaganja planira se realizirati terenska i praktična nastavu (u cjelosti ili dio od navedenoga).
1. Posjet centrima koji djeluju i koriste nove tehnologije u procesima zaštite i obnove spomenika kulture
2. Izrada 3D virtualnog modela objekta (stereofotogrametrija ili 3D modeliranje)
3. Retuš i djelomična rekonstrukcija objekta
4. Posjet klesarskoj radionici S.Lucić u Sv.Nedjelji